Infekcije U Zimskom Periodu

INFEKCIJE U ZIMSKOM PERIODU

Iinfekcije koje se javljaju u zimskom periodu, od novembra do marta, najčešće spadaju infekcije gornjeg respiratornog tarkta. Mogu biti virusne, bakterijske i mešovite.

Koji simptomi nagoveštavaju da je vreme za posetu pedijatru?

Ukoliko kod deteta primetite simptome poput visoke temperature, bola u grlu, suvog nadražajnogi kašlja, pojačane sekrecije iz gornjih disajnih puteva, prisustvo gustog, lepljivog, žućkasto-zelenkastog sekreta koji se teško izvlači i izbacuje, budite sigurni da je vreme za odlazak kod pedijatra. On će Vas, ukoliko smatra da je potrebno, uputiti na dalje analize. Ne brinite! To samo znači da pedijatar insistira na preciznom utvrđivanju dijganoze, radi primene što adekvatnije terapije.

Koje analize je potrebno obaviti?

Potrebno je obaviti analize na koje Vas pedijatar uputi. Sistematski pristup lečenja uglavnom podrazumeva analize: (kompletnu krvn sliku (KKS), C-rekreativni protein (CRP), u nekim slučajevima i RTG pluća, bris nosa ili grla, analize na viruse ali i redovne kontrole.

Koje su mere prevencije?

  • Smanjiti izloženost infekciji tj. kontakt sa infekcijom proređivanjem odlaska u kolektiv.
  • Boravak na svežem vazduhu.
  • Redovna higijena.
  • Dovoljan unos C vitamina (dnevna doza za decu je 50 mg, tokom bolesti se može udvostručiti).
  • Unos D3 vitamina (savremenim istraživanja pokazuju da je korisno uzimati ga redovno tokom zimskih meseci čak do sedme godine života).
  • Raznovrsna ishrana (voće i povrće su uvek verni saveznici zdravlja).

Zašto su mala deca češće bolesna nego starija deca i odrasli?

U dečijem uzrastu, učestalost i intenzitet oboljenja disajnih puteva određuju sledeći faktori:

  • anatomske, funkcionalne i imunološke osobine organizma.
  • uzrast i pol deteta.
  • porođajna masa pri rođenju.
  • imunizacija.
  • kvalitet ishrane.
  • socio-ekonomski faktori.

Grudni koš malog deteta je relativno mekan zbog slabije razvijenog hrskavičavog i koštanog dela, dok su i interkostalni mišići slabije razvijeni, pa je izraženo abdominalno disanje i slabija aeracija pluća nego kod starije dece i odraslih.

Disajni putevi su malog unutrašnjeg promera, a skloni edemu, pa može doći do nesrazmernog suženaj disajnih puteva i do opstrukcije. Epitel tj. sluznica disjanih puteva je prekrivena cilijama (trepljama), pa je mukocilijarni klirens značajan odbrambeni mehanizam. Genetski činioci , fizička, hemijska i zapaljenjska oštećenja , virusne infekcije, neki lekovi , gasovi (na primer: duvanski dim) mogu da oštete trepljasti epitel, poremete mukocilijarni klirens i olakašaju nastanak infekcije.

Način ishrane je posebno važan.Dojenje ima naročito povoljan učinak, što dokazuje i sama činjenica da je rizik od akutnih respiratornih infekcija manji kode dece koja su isključivo dojena prvih 4-6 meseci života. Sa druge strane, pothranjenost značajno povećava učestalost akutnih respiratornih infekcija. Istraživanja pokazuju i da se kod dece do 5 godina starosti, kod koje je uočen deficit vitamina A, infekcija donjih disajnih puteva razvija dva puta češće.